BETA VERZIJA

  • Građani
  • Privreda
  • Država

euprava.gov.rs

Moja eUprava
  • Prijava
  • Registracija
    • Dokumenta i uverenja
      • Vozačka dozvola
      • Registracija vozila
      • Uverenja i potvrde
      • eSaglasnost
      • eIzvod iz matičnih knjiga
      • Uverenje o državljanstvu
      • Isprave o oružju
      • Prijava boravka stranca
      • Dobrovoljno služenje vojnog roka
      • Kvalifikovani elektronski sertifikat
      • Potpis u klaudu
      • Parking (za osobe sa invaliditetom)
      • Jedinstveni birački spisak
      • Lična karta/pasoš
    • Porodica
      • Bebo, dobro došla na svet
      • eVrtić
      • eVrtić - roditelj stranac
    • Zdravlje
      • Zdravstveno osiguranje
      • Zdravstvena zaštita
      • Vantelesna oplodnja
      • COVID-19
    • Obrazovanje
      • Osnovna škola
      • Srednja škola
      • esDnevnik
    • Usluge Otvorenog Balkana
      • Identifikacioni broj Otvorenog Balkana/ Open Balkan ID
      • Slobodan pristup tržištu rada/Free access to labour market
    • Posao i finansije
      • Lokalna poreska administracija
      • Porezi
      • Plati
      • Moji podaci za banku
      • Digitalna imovina
      • Naknade
      • Konkursi za radna mesta
      • Stručno usavršavanje
    • Projekti
      • Javni pozivi
    • Inspekcijske službe
      • Komunalni problemi
      • Prijave inspekciji
    • Urbanizam i građevina
      • Urbanizam
    • Sve usluge
    Usluge
  • Životni događaji
    • Porodični život
    • Vrtić
    • Osnovno obrazovanje
    • Srednje obrazovanje
    • Studiranje
    • Prilike i mogućnosti za mlade
    • Tražim posao
    • Kupovina nepokretnosti
    • Pokretanje biznisa
    • Odlazak u penziju
    • Povratak u Srbiju
  • Vesti
  • Pomoć
  • Kontakt
  • Moja eUprava
Latinica
  • Ћирилица
  • Latinica
Podešavanja
×
Upotrebite
CTRL+ za povećavanje
CTRL- za smanjivanje

Podešavanja

Izaberite stil prikaza slova
  • Umanjena slova
  • Normalna veličina
  • Velika slova
Izaberite temu
  • Osnovna tema
  • Crno/bela tema
  • Inverzna tema
Promenite
  • Lokacija nije odabrana
  • Ada
  • Aleksandrovac
  • Aleksinac
  • Alibunar
  • Apatin
  • Aranđelovac
  • Arilje
  • Babušnica
  • Bajina Bašta
  • Barajevo
  • Batočina
  • Bač
  • Bačka Palanka
  • Bačka Topola
  • Bački Petrovac
  • Bela Palanka
  • Bela Crkva
  • Beočin
  • Bečej
  • Blace
  • Bogatić
  • Bojnik
  • Boljevac
  • Bor
  • Bosilegrad
  • Brus
  • Bujanovac
  • Valjevo
  • Varvarin
  • Velika Plana
  • Veliko Gradište
  • Vitina
  • Vladimirci
  • Vladičin Han
  • Vlasotince
  • Voždovac
  • Vranje
  • Vranjska Banja
  • Vračar
  • Vrbas
  • Vrnjačka Banja
  • Vršac
  • Vučitrn
  • Gadžin Han
  • Glogovac
  • Gnjilane
  • Golubac
  • Gora
  • Gornji Milanovac
  • Grad Beograd
  • Grad Vranje
  • Grad Niš
  • Grad Novi Sad
  • Grad Požarevac
  • Grad Užice
  • Grocka
  • Despotovac
  • Dečani
  • Dimitrovgrad
  • Doljevac
  • Đakovica
  • Žabalj
  • Žabari
  • Žagubica
  • Žitište
  • Žitorađa
  • Zaječar
  • Zvezdara
  • Zvečan
  • Zemun
  • Zrenjanin
  • Zubin Potok
  • Ivanjica
  • Inđija
  • Irig
  • Istok
  • Jagodina
  • Kanjiža
  • Kačanik
  • Kikinda
  • Kladovo
  • Klina
  • Knić
  • Knjaževac
  • Kovačica
  • Kovin
  • Kosjerić
  • Kosovo Polje
  • Kosovska Kamenica
  • Kosovska Mitrovica
  • Kostolac
  • Koceljeva
  • Kragujevac
  • Kraljevo
  • Krupanj
  • Kruševac
  • Kula
  • Kuršumlija
  • Kučevo
  • Lazarevac
  • Lajkovac
  • Lapovo
  • Lebane
  • Leposavić
  • Leskovac
  • Lipljan
  • Loznica
  • Lučani
  • Ljig
  • Ljubovija
  • Majdanpek
  • Mali Zvornik
  • Mali Iđoš
  • Malo Crniće
  • Medveđa
  • Medijana
  • Merošina
  • Mionica
  • Mladenovac
  • Negotin
  • Niška Banja
  • Nova Varoš
  • Nova Crnja
  • Novi Beograd
  • Novi Bečej
  • Novi Kneževac
  • Novi Pazar
  • Novi Sad
  • Novo Brdo
  • Obilić
  • Obrenovac
  • Opovo
  • Orahovac
  • Osečina
  • Odžaci
  • Palilula (Beograd)
  • Palilula (Niš)
  • Pantelej
  • Pančevo
  • Paraćin
  • Petrovaradin
  • Petrovac na Mlavi
  • Peć
  • Pećinci
  • Pirot
  • Plandište
  • Podujevo
  • Požarevac
  • Požega
  • Preševo
  • Priboj
  • Prizren
  • Prijepolje
  • Priština
  • Prokuplje
  • Ražanj
  • Rakovica
  • Rača
  • Raška
  • Rekovac
  • Ruma
  • Savski venac
  • Svilajnac
  • Svrljig
  • Sevojno
  • Senta
  • Sečanj
  • Sjenica
  • Smederevo
  • Smederevska Palanka
  • Sokobanja
  • Sombor
  • Sopot
  • Srbica
  • Srbobran
  • Sremska Mitrovica
  • Sremski Karlovci
  • Stara Pazova
  • Stari grad
  • Subotica
  • Suva Reka
  • Surdulica
  • Surčin
  • Temerin
  • Titel
  • Topola
  • Trgovište
  • Trstenik
  • Tutin
  • Ćićevac
  • Ćuprija
  • Ub
  • Užice
  • Uroševac
  • Crveni krst
  • Crna Trava
  • Čajetina
  • Čačak
  • Čoka
  • Čukarica
  • Šabac
  • Šid
  • Štimlje
  • Štrpce
Zatvori

Izbor lokacije

Ne želim da podelim svoju lokaciju

Odabirom lokacije prikazaće Vam se usluge samo koje su dostupne za tu lokaciju.

  • Naslovna
  • Porodični život
  • Povratak u Srbiju
  • Odlazak u penziju
  • Porodični život
  • Vrtić
  • Osnovno obrazovanje
  • Prilike i mogućnosti za mlade
  • Srednje obrazovanje
  • Studiranje
  • Tražim posao
  • Kupovina nepokretnosti
  • Pokretanje biznisa

Informacije

Institucija zadužena za ažuriranje sadržaja: Ministarstvo za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja.

  • 01. Kada mogu da odem na trudničko bolovanje?

    Trudničko bolovanje se otvara zbog privremene sprečenosti za rad usled bolesti ili komplikacija u vezi sa održavanjem trudnoće. Trudničko bolovanje započinjete samo ako Vam izabrani lekar – ginekolog u državnoj zdravstvenoj ustanovi utvrdi bolest ili komplikacije u vezi sa održavanjem trudnoće, odnosno ako Vam otvori bolovanje. Trudničko bolovanje možete da započnete ako ste zaposlena, preduzetnica, samostalna umetnica, verska službenica ili javni beležnik/javni izvršitelj.

    Poslednja izmena 23.01.2020.

  • 02. U čemu je razlika između trudničkog bolovanja, porodiljskog odsustva i odsustva radi nege deteta?

    Trudničko bolovanje određuje izabrani lekar – ginekolog i traje najduže do otvaranja porodiljskog odsustva. Naknadu zarade za vreme trudničkog bolovanja za prvih 30 dana isplaćuje poslodavac, a od 31. dana Republički fond za zdravstveno osiguranje.

    Porodiljsko odsustvo je pravo na odsustvo koje počinje najranije 45, a najkasnije 28 dana pre utvrđenog termina porođaja i traje tri meseca nakon rođenja deteta.

    Odsustvo sa rada radi nege deteta je pravo na odsustvo koje počinje od trenutka završetka porodiljskog odsustva, a traje najduže 365 dana (od trenutka otvaranja porodiljskog) ako su u pitanju prvo i drugo dete, odnosno dve godine ako se radi o trećem i svakom narednom detetu. Ovo pravo može da ostvari jedan od roditelja, shodno međusobnom dogovoru.

    Porodiljsko odsustvo i odsustvo sa rada radi nege deteta isplaćuje ministarstvo nadležno za socijalna pitanja.

    Poslednja izmena 04.03.2020.

  • 03. Da li primam platu/naknadu ako sam na trudničkom bolovanju?

    Za vreme trudničkog bolovanja ne primate platu, već naknadu zarade za vreme privremene sprečenosti za rad zbog bolesti ili komplikacija u vezi sa održavanjem trudnoće.

    Poslednja izmena 14.01.2020.

  • 04. Kako mogu da ostvarim pravo na naknadu zarade za vreme trudničkog bolovanja?

    Pravo na naknadu zarade za vreme trudničkog bolovanja ostvarujete iz meseca u mesec, i to:

    • Ako ste zaposlena, na osnovu odgovarajuće dokumentacije koju podnosi poslodavac, a na osnovu dostavljene potvrde o otvaranju bolovanja i doznaka koje se predaju svakog meseca.
    • Ako ste preduzetnica , kada izvršite privremeni prekid obavljanja delatnosti kod APR-a ili nastavite da obavljate delatnost uz davanje ovlašćenja poslovođi, na osnovu doznaka koje predajete svakog meseca.
    • Ako ste samostalna umetnica, kada predate potvrdu ili rešenje odgovarajućeg udruženja, na osnovu doznaka koje predajete svakog meseca.
    • Ako ste javni beležnik ili javni izvršitelj, na osnovu doznaka koje predajete svakog meseca.

    Dokumentacija se predaje u filijali/ispostavi Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje u kojoj ste osigurane i počev od 31. dana trudničkog bolovanja.

    Više informacija možete naći na veb-prezentaciji Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje.

    Poslednja izmena 04.03.2020.

  • 05. Ko prijavljuje trudničko bolovanje – ja ili poslodavac i kada?

    Potrebno je da se javite izabranom lekaru ‒ ginekologu koji otvara trudničko bolovanje.

    Trudničko bolovanje se otvara kada izabrani lekar ‒ ginekolog utvrdi da postoji bolest ili komplikacije u vezi sa održavanjem trudnoće. Potvrdu o otvaranju bolovanja izdatu od izabranog lekara ‒ ginekologa dostavljate svom poslodavcu.

    Poslodavac kod koga ste u radnom odnosu podnosi filijali/ispostavi Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje u kojoj ste obavezno zdravstveno osigurani zahtev za isplatu naknade zarade sa propisanom dokumentacijom.

    Poslednja izmena 04.03.2020.

  • 06. Koliko dugo mogu da primam naknadu zarade za vreme trudničkog bolovanja?

    Naknada zarade isplaćuje se za period za koji je izabrani lekar (ginekolog)/ lekarska komisija (stručno-medicinski organ) utvrdio trudničko bolovanje i to za sve vreme trajanja bolovanja, odnosno samo za vreme trajanja radnog odnosa za koje biste primali zaradu, odnosno platu. Ako ste preduzetnica, primate naknadu za vreme za koje biste obavljali delatnost kao da nije nastupilo trudničko bolovanje.

    Poslednja izmena 23.01.2020.

  • 07. Kako se obračunava naknada zarade za vreme trudničkog bolovanja?

    Naknada zarade za vreme trudničkog bolovanja obračunava se na osnovu prosečne zarade koju je zaposlena ostvarila u prethodnih 12 meseci, pre meseca u kojem je nastupilo bolovanje. Za mesece u kojima zaposlena nije bila u radnom odnosu, a ulaze u osnov za naknadu zarade, uzima se minimalna zarada.

    Naknada zarade za preduzetnice, javne beležnike / javne izvršitelje i samostalne umetnice obračunava se na osnovu prosečne mesečne osnovice na koju je plaćen doprinos utvrđen u 12 meseci pre odlaska na trudničko bolovanje. Ako ste u tih 12 meseci bili osigurani kraće, osnov za naknadu zarade čini osnovica na koju je plaćen doprinos za obavezno zdravstveno osiguranje, utvrđena prema periodu u kojem ste bile osigurane. Za mesece u kojima niste obavljale delatnost, a koji ulaze u osnov za naknadu zarade, uzima se najniža mesečna osnovica doprinosa.

    Za vreme trudničkog bolovanja visina naknade zarade se obezbeđuje u visini od 100% od osnova za naknadu zarade.

    Poslednja izmena 04.03.2020.

  • 08. Da li mogu da izgubim posao ako sam otišla na trudničko bolovanje?

    Ne. Čak iako Vam ugovor o radu ističe u toku trajanja trudničkog bolovanja, porodiljskog odsustva, odsustva sa rada radi nege deteta i odsustva sa rada radi posebne nege deteta, POSLODAVAC JE DUŽAN DA VAM VREME TRAJANJA UGOVORA PRODUŽI DO ISTEKA PRAVA NA ODSUSTVO.

    Poslednja izmena 23.01.2020.

  • 09. Kada mogu da odem na porodiljsko odsustvo i koliko dugo ono traje?

    Ako ste u radnom odnosu (na neodređeno ili određeno vreme), vaše porodiljsko odsustvo može početi najranije 45 dana, a obavezno 28 dana prepredviđenog termina za porođaj. Termin porođaja određuje lekar koji vodi trudnoću. Ako ste angažovani van radnog odnosa, nemate pravo na korišćenje porodiljskog odsustva.

    Porodiljsko odsustvo prestaje kada dete napuni tri meseca života.

    Poslednja izmena 04.03.2020.

  • 10. Kada počinje i koliko traje odsustvo sa rada radi nege deteta?

    Odsustvo sa rada radi nege deteta je pravo na odsustvo koje počinje od trenutka završetka porodiljskog odsustva, a traje najduže 365 dana (od trenutka otvaranja porodiljskog) ako suu pitanju prvo i drugo dete, odnosno dve godine ako se radi o trećem i svakom narednom detetu. Ovo pravo može da ostvari jedan od roditelja, shodno međusobnom dogovoru.

    Poslednja izmena 04.03.2020.

  • 11. Da li primam naknadu zarade za vreme porodiljskog odsustva i odsustva sa rada radi nege deteta?

    Ako ste na porodiljskom odsustvu ili odsustvujete sa rada da biste negovali dete, imate pravo na naknadu zarade. Naknadu zarade za vreme porodiljskog odsustva i odsustva sa rada radi nege deteta možete primati 365 dana za prvo i drugo dete. Nakon rođenja trećeg i svakog narednog deteta naknadu primate dve godine.

    Poslednja izmena 04.03.2020.

  • 12. Koja je razlika između plate i naknade?

    Platu dobijate ako ste zaposleni, odnosno kada kao zaposleni radite i dolazite na posao. Sve drugo su naknade zarade koje se isplaćuju za vreme odsustva sa rada.

    Poslednja izmena 14.01.2020.

  • 13. Da li kao otac deteta mogu da odem na porodiljsko odsustvo i koliko ono traje?

    Ako ste u radnom odnosu (na određeno ili neodređeno vreme), možete koristiti porodiljsko odsustvo ukoliko je majka napustila dete, umrla ili iz nekog opravdanog razloga ne može da koristi porodiljsko odsustvo (npr. majka deteta je na izdržavanju kazne zatvora ili je teže bolesna).

    Porodiljsko odsustvo prestaje kada dete napuni tri meseca života.

    Poslednja izmena 14.01.2020.

  • 14. Da li kao otac deteta mogu da odem na odsustvo radi nege deteta i koliko ono traje?

    Po navršena tri meseca života deteta roditelji koji su u radnom odnosu mogu se dogovoriti ko će od njih koristiti odsustvo sa rada radi nege deteta do isteka 365 dana od dana otpočinjanja porodiljskog odsustva ako su u pitanju prvo i drugo dete, odnosno do dve godine ako se radi o trećem i svakom narednom detetu.

    Poslednja izmena 14.01.2020.

  • 15. Da li primam platu ako odem na porodiljsko odsustvo ili odsustvo radi nege deteta kao otac?

    Naknadu zarade za vreme porodiljskog odsustva i odsustva sa rada radi nege deteta možete primati 365 dana za prvo i drugo dete. Nakon rođenja trećeg i svakog narednog deteta, naknadu primate dve godine. U periodu kada koristite porodiljsko odsustvo ili odsustvo sa rada radi nege deteta ostvarujete pravo na naknadu zarade.

    Poslednja izmena 14.01.2020.

  • 16. Da li istovremeno i majka i otac deteta mogu da budu na porodiljskom odsustvu ili odsustvu radi nege deteta?

    Majka i otac deteta ne mogu u isto vreme koristiti porodiljsko odsustvo i odsustvo sa rada radi nege deteta.

    Poslednja izmena 16.01.2020.

  • 17. Kakva je procedura ako ne otvorim porodiljsko, a porođaj krene ranije?

    Danom porođaja otpočinje porodiljsko odsustvo.

    Poslednja izmena 14.01.2020.

  • 18. Kako mogu da ostvarim pravo na naknadu zarade i druge naknade za vreme porodiljskog odsustva?

    Pravo na naknadu zarade možete ostvariti kada počne Vaše porodiljsko odsustvo. Zahtev podnosite u opštini u kojoj živite i ne morate ga podneti lično. Zahtev i spisak dokumentacije koju podnosite uz zahtev možete naći ovde.

    Poslednja izmena 14.01.2020.

  • 19. Ko isplaćuje zaradu dok sam na porodiljskom – država ili poslodavac?

    Ministarstvo za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja vrši isplatu naknade zarade na Vaš račun, kao i poreza i doprinosa na odgovarajuće uplatne račune.

    Poslednja izmena 23.01.2020.

  • 20. Koliko se čeka na dobijanje rešenja za porodiljsko?

    O podnetom zahtevu za ostvarivanje prava na naknadu zarade za vreme porodiljskog odsustva i odsustva sa rada radi nege deteta odlučuje se u roku od 30, odnosno 60 dana od dana podnošenja zahteva.

    Poslednja izmena 14.01.2020.

  • 21. Kako i da li se zatvara porodiljsko odsustvo?

    Rešenjem o pravu na odsustvo sa rada, odnosno na naknadu zarade utvrđena je dužina trajanja prava. Do promene u ovim rešenjima dolazi samo ako je nastupila neka od činjenica koja je od uticaja na ostvarivanje prava (npr. prestanak radnog odnosa zbog prestanka rada poslodavca, smrt korisnika, smrt deteta i slično).

    Poslednja izmena 24.01.2020.

  • 22. Kako mogu da ostvarim naknadu zarade ako sam nezaposlena?

    Naknadu zarade ne mogu ostvariti lica koja nisu u radnom odnosu.

    Poslednja izmena 14.01.2020.

  • 23. Šta je to posebna nega deteta i kako se ostvaruje pravo na nju?

    Roditelj deteta koje je teško psihofizički ometeno i kome je potrebna posebna nega može da odsustvuje sa rada ili da radi sa polovinom punog radnog vremena, kako bi mogao da neguje dete.

    Mišljenje o psihofizičkom stanju deteta daje komisija Republičkog fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje. Za vreme odsustva sa rada roditelj ima pravo na naknadu zarade.

    Ovo pravo roditelj može da koristi najduže do pete godine života deteta.

    Poslednja izmena 23.01.2020.

  • 24. Šta treba da ponesem od dokumenata u porodilište?

    U porodilište treba poneti ličnu kartu, karticu zdravstvenog osiguranja, potvrdu o krvnoj grupi Zavoda za transfuziju krvi (ili karton dobrovoljnog davaoca krvi) i uput izabranog ginekologa.

    Poslednja izmena 04.03.2020.

  • 25. Nije mi overena kartica zdravstvenog osiguranja a treba da se porodim, šta da radim?

    Zdravstvenu zaštitu možete da koristite i sa neoverenom karticom zdravstvenog osiguranja. Ukoliko kartica zdravstvenog osiguranja nije overena zato što nisu plaćeni dospeli doprinosi, možete koristi zdravstvenu zaštitu ali nemate pravo na naknadu zarade.

    Poslednja izmena 24.01.2020.

  • 26. Kako da proverim da li mi je overena kartica zdravstvenog osiguranja?

    Ovde možete proveriti da li Vam je kartica overena unosom ličnog broja osiguranika (LBO) koji se nalazi na kartici i broja kartice zdravstvenog osiguranja.

    Poslednja izmena 14.01.2020.

  • 27. Porodila sam se van zdravstvene ustanove, kako prijavljujem dete?

    Morate kontaktirati sa lekarom u zdravstvenoj ustanovi koji će potvrditi rođenje deteta i podneti prijavu rođenja deteta u papirnom obliku ili ga možete prijaviti elektronskim putem preko usluge „Bebo, dobro došla na svet“ („eBeba“).

    Ako je podneta prijava u papirnom obliku, morate otići kod matičara po mestu prebivališta i izvršiti upis deteta u matičnu knjigu rođenih i tom prilikom dajete izjavu o imenu i prezimenu deteta zajedno sa svojim suprugom. Dovoljno je da ponesete ličnu kartu, a ukoliko ste stranac, putnu ispravu. Ukoliko niste u braku, možete sami da prijavite dete i tom prilikom možete da navedete oca deteta, koga će matičar pozvati da da izjavu o priznanju očinstva. Prebivalište deteta prijavljujete u policijskoj stanici, a prijavu na zdravstveno osiguranje u filijali/ispostavi Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje u kojoj ste Vi ili otac deteta osigurani.

    Poslednja izmena 04.03.2020.




  • 28. Šta je usluga „Bebo, dobro došla na svet“ („eBeba“)?

    Usluga „Bebo, dobro došla na svet“ ili skraćeno „eBeba“ omogućava roditeljima da već u porodilištu, potpuno besplatno i bez čekanja u redovima i obilazaka šaltera, pokrenu sve administrativne procedure u vezi sa rođenjem deteta. Usluga je dostupna u svim porodilištima na teritoriji Republike Srbije. Preduslov je samo da roditelji imaju važeću ličnu kartu ili pasoš i da su se dogovorili oko ličnog imena deteta (ime i prezime), a zdravstveni radnik će u njihovo ime pokrenuti sledeće procedure: upis deteta u matičnu knjigu rođenih, prijavu prebivališta, prijavu zdravstvenog osiguranja i podnošenje zahteva za dobijanje kartice zdravstvenog osiguranja, kao i podnošenje zahteva za roditeljski dodatak i lokalna novčana davanja Grada Beograda.

    Roditeljima na kućnu adresu stiže izvod iz matične knjige rođenih, kartica zdravstvenog osiguranja i rešenje za roditeljski dodatak i lokalna novčana davanja Grada Beograda, dok putem SMS poruke i/ili elektronske pošte (e-mail) obaveštenje o ishodu pokrenute procedure.

    Poslednja izmena 14.01.2020.

  • 29. Prijavila sam dete preko „eBebe“, da li treba još nešto da uradim?

    Ne treba, o uspešnosti svake usluge koju ste prijavili preko „eBebe“ stići će Vam obaveštenje na kontakt koji ste ostavili u porodilištu (SMS ili obaveštenje na imejl). Ukoliko ste se za to opredelili u zdravstvenoj ustanovi, izvod iz matične knjige rođenih i kartica zdravstvenog osiguranja biće poslati na adresu na koju je prijavljeno dete, a rešenje za roditeljski dodatak i lokalna novčana davanja Grada Beograda na adresu prebivališta majke. U suprotnom, izvod iz matične knjige rođenih možete preuzeti u najbližoj opštini ili poručiti ga preko Portala eUprava, a karticu zdravstvenog osiguranja u nadležnoj filijali Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje. Do izdavanja kartice beba može ostvariti zdravstvenu zaštitu sa Vašom karticom. Ukoliko želite, iako nije potrebno, do uručenja kartice možete tražiti potvrdu za korišćenje zdravstvene zaštite u ispostavi u kojoj je beba prijavljena na osiguranje.

    Poslednja izmena 04.03.2020.

  • 30. Nisam siguran koje sam sve zahteve podneo u bolnici u okviru „eBebe“, koga da pitam?

    Zdravstveni radnici u porodilištu su u obavezi da Vam uruče „Obaveštenje za roditelje“ na kome je navedeno koje ste usluge pokrenuli u porodilištu, kao i šifru zahteva. Za sve informacije u vezi sa Vašom prijavom možete se obratiti putem kontakt forme Vlade Republike Srbije uz navođenje šifre zahteva koju ste dobili u bolnici.

    Poslednja izmena 04.03.2020.

  • 31. Gde i kako mogu da prijavim rođenje deteta?

    Prijavu rođenja deteta vršite preko usluge „eBeba“ u porodilištu.

    Dovoljno je da imate važeću ličnu kartu ili putnu ispravu. Preduslov da se prijava deteta izvrši u porodilištu jeste da su oba roditelja ili jedan od roditelja srpski državljani. Ukoliko je jedan od roditelja strani državljanin, kod sebe mora imati važeću putnu ispravu. Ukoliko su oba roditelja strani državljani, procedure u sklopu ove usluge u porodilištu se ne mogu pokrenuti, a zdravstveni radnik će svakako poslati prijavu rođenja nadležnom matičaru dok su roditelji u obavezi da u roku od 30 dana od rođenja deteta posete matičnu službu na opštini na kojoj je dete rođeno.

    Poslednja izmena 14.01.2020.

  • 32. Maloletna sam i rodila sam dete, kako da ga prijavim?

    Ukoliko ste mlađi od 18, a stariji od 16 godina, prijavu rođenja i prebivališta deteta umesto Vas vrši Vaš zakonski zastupnik ili staratelj.

    Ukoliko ste mlađi od 18 godina, a sklopili ste brak, imate pravo da sami prijavite rođenje svoga deteta, kao i njegovo prebivalište. Prijava rođenja deteta vrši se u porodilištu preko usluge „eBeba“.

    Poslednja izmena 04.03.2020.

  • 33. Nisam u braku, kako da prijavim dete?

    Prijavu rođenja deteta vršite preko usluge „eBeba” u porodilištu. Ukoliko niste u braku i ne želite da navede oca deteta, prijavu vrši same. To znači da samostalno odlučujete u pogledu svih procedura koje čine uslugu „eBeba“.

    Ukoliko niste u braku, ali želite da navedete oca deteta, prijavu vršite zajedno, odnosno neophodno je prisustvo i lica koga navodite kao oca deteta. U tom slučaju, potpisujete i izjavu o ocu deteta, a otac je u obavezi da ode u matičnu službu u opštini na kojoj je dete rođeno i potpiše zapisnik o priznavanju očinstva najkasnije u roku od 30 dana od dana rođenja deteta kako bi sve procedure koje su pokrenute u porodilištu mogle nesmetano da se realizuju. Vaše prisustvo u matičnoj službi prilikom potpisivanja zapisnika o priznavanju očinstva nije potrebno ukoliko ste u bolnici potpisale izjavu o ocu deteta. Sve dok lice označeno kao otac deteta ne potpiše zapisnik o priznavanju očinstva u matičnoj službi, nijedna procedura pokrenuta u porodilištu neće biti realizovana.

    Poslednja izmena 04.03.2020.



  • 34. Moje dete je rođeno u inostranstvu, šta treba da uradim?

    Prijavu za upis rođenja deteta možete podneti preko diplomatsko-konzularnog predstavništva naše zemlje u inostranstvu ili matičaru u opštinskoj ili gradskoj upravi prema svom poslednjem prebivalištu u zemlji. Potrebno je da imate izvod iz matične knjige rođenih za dete izdat od strane inostranog organa.

    Poslednja izmena 14.01.2020.

  • 35. Kako mogu da dobijem izvod iz matične knjige rođenih za dete?

    Izvod iz matične knjige rođenih nije potrebno prilagati u postupcima koji se vode pred državnim organima. U drugim situacijama, da biste dobili izvod, možete se uz ličnu kartu obratiti matičaru u bilo kojoj opštinskoj ili gradskoj upravi, u diplomatsko-konzulatnom predstavništvu naše zemlje u inostranstvu, kao i poručiti ga elektronskim putem preko Portala eUprava.

    Poslednja izmena 04.03.2020.

  • 36. Gde i kako mogu da prijavim prebivalište deteta?

    Prijavu prebivališta deteta vršite preko usluge „eBeba“ u porodilištu.

    U drugim slučajevima, prebivalište deteta prijavljujete u policijskoj upravi, odnosno policijskoj stanici nadležnoj po mestu vašeg prebivališta.

    Ukoliko roditelji imaju različitu adresu prebivališta, prijavu podnosi jedan od njih uz saglasnost drugog, odnosno roditelj koji samostalno vrši roditeljsko pravo.

    Prijavu i ostale informacije pogledajte na veb prezentaciji Ministarstva unutrašnjih poslova.

    Poslednja izmena 22.01.2020.



  • 37. Kako mogu da dobijem potvrdu o prebivalištu za dete?

    Potvrdu o prebivalištu vašeg deteta nije potrebno prilagati u postupcima koji se vode pred državnim organima.

    U drugim slučajevima, zahtevom za izdavanje potvrde možete se obratiti policijskoj upravi/stanici nadležnoj po mestu prebivališta deteta.

    Poslednja izmena 23.01.2020.

  • 38. Gde i kako mogu da prijavim zdravstveno osiguranje deteta?

    Prijavu na zdravstveno osiguranje vršite u porodilištu preko usluge „eBeba".

    Ako prijavu na zdravstveno osiguranje niste obavili u porodilištu, dete se prijavljuje u filijali/ispostavi Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje u kojoj je prijavljen jedan od roditelja kao nosilac osiguranja.

    Za zaposlenog roditelja prijavu vrši poslodavac. Ako roditelj sam uplaćuje doprinose, tada vrši prijavu na zdravstveno osiguranje u filijali/ispostavi Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje u kojoj je osiguran.

    Poslednja izmena 14.01.2020.

  • 39. Kako mogu da dobijem karticu zdravstvenog osiguranja za dete?

    Kartica zdravstvenog osiguranja stiže na adresu prebivališta automatski ako je prijavljena preko usluge „eBeba“.

    Ako ste zaposleni, prijavu vrši poslodavac. Ako sami plaćate doprinose ili ste nezaposleni, prijavu i zahtev za izdavanje kartice podnosite na šalteru filijale/ispostave Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje (RFZO).

    Ukoliko ste izgubili karticu, novi zahtev za izradu kartice podnosite preko šaltera filijale/ispostave RFZO-a u kojoj je dete prijavljeno na zdravstveno osiguranje i potrebno je da dostavite dokaz o uplati ako želite da se kartica dostavi na kućnu adresu.

    Kartica je besplatna za: novorođenče kome je to prva isprava o osiguranju, decu sa posebnim potrebama, žrtve nasilja u porodici, korisnike novčane socijalne pomoći koji poseduju rešenje centra za socijalni rad.

    Kartica se dostavlja najkasnije 90 dana od podnošenja zahteva.

    Poslednja izmena 22.01.2020.



  • 40. Ko overava karticu zdravstvenog osiguranja?

    Kartica se automatski overava ukoliko su plaćeni doprinosi.

    Doprinose uplaćuje poslodavac ako ste zaposleni, odnosno to činite samostalno ako ste preduzetnik, samostalni umetnik, javni beležnik/javni izvršitelj ili poljoprivrednik.

    Nezaposlena lica karticu overavaju lično jednom godišnje na šalteru filijale/ispostave Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje.

    Poslednja izmena 14.01.2020.

  • 41. Kako i kada mogu da podnesem zahtev za roditeljski dodatak?

    Zahtev za roditeljski dodatak možete podneti u porodilištu u okviru usluge „eBeba“ ili u svojoj opštini. Roditeljski dodatak se dobija za prvo, drugo, treće i četvrto živorođeno dete. Rok za rešavanje zahteva za roditeljski dodatak je 30 dana od dana podnošenja zahteva. Uz zahtev za roditeljski dodatak ne prilaže se dodatna dokumentacija, već se ona pribavlja po službenoj dužnosti na osnovu saglasnosti stranke.

    Poslednja izmena 14.01.2020.

  • 42. Da li suprug i ja moramo da živimo na istoj adresi da bismo dobili roditeljski dodatak?

    Pravo na roditeljski dodatak može se ostvariti i ako roditelji ne žive na istoj adresi, ali je potrebno pribaviti uverenje Centra za socijalni rad prema prebivalištu majke i oca deteta, ako su majka i dete prijavljeni na različitim adresama.

    Poslednja izmena 14.01.2020.

  • 43. Koji su iznosi roditeljskog dodatka?

    Iznos roditeljskog dodatka varira budući da se usklađuje 1. januara i 1. jula, počev od 2019. godine. Usklađivanje se vrši na osnovu podataka republičkog organa nadležnog za poslove statistike, sa kretanjem indeksa potrošačkih cena na teritoriji Republike Srbije u prethodnih šest meseci. Nominalni iznos roditeljskog dodatka utvrđuje rešenjem ministar nadležan za socijalna pitanja.

    Poslednja izmena 14.01.2020.

  • 44. Na koji račun se uplaćuje roditeljski dodatak?

    Roditeljski dodatak se uplaćuje na Vaš tekući račun, koji mora biti otvoren u Banci Poštanska štedionica. Ako nemate otvoren račun, biće vam otvoren u toj banci po službenoj dužnosti i na njega će biti uplaćen roditeljski dodatak.

    Roditeljski dodatak se može i podići u bilo kojoj pošti uz ličnu kartu.

    Poslednja izmena 04.03.2020.

  • 45. Da li postoje još neka davanja osim roditeljskog dodatka?

    Zakon o finansijskoj podršci porodici sa decom predviđa i sledeća davanja:

    ● Naknada zarade za vreme porodiljskog odsustva

    ● Naknada zarade za vreme odsustva sa rada radi nege deteta

    ● Naknada zarade za vreme odsustva sa rada radi posebne nege deteta

    ● Ostale naknade po osnovu rođenja i nege i posebne nege deteta

    ● Dečji dodatak

    ● Naknada troškova boravka u predškolskoj ustanovi za decu bez roditeljskog staranja, decu sa smetnjama u razvoju, decu sa invaliditetom i decu korisnike novčane socijalne pomoći.

    Grad ili opština, u zavisnosti od svojih mogućnosti, mogu propisati i neko drugo davanje.

    Poslednja izmena 14.01.2020.

  • 46. Izašla sam iz porodilišta, da li će mi neko pomoći oko bebe?

    Porodilište obaveštava dom zdravlja da je beba rođena. Dom zdravlja odmah angažuje patronažnu sestru koja obilazi Vas i bebu na adresi prebivališta na nekoliko dana, prema pravilima zdravstvene struke.

    Poslednja izmena 14.01.2020.

  • 47. Da li mogu da pozovem nekoga da se posavetujem oko nege deteta?

    Možete se posavetovati kod izabranog pedijatra (koga birate pri prvom dolasku na pregled) ili pozivom servisa Halo beba na broj telefona 011/7158-444 ili putem adrese elektronske pošte halobeba@zdravlje.org.rs.

    Poslednja izmena 14.01.2020.

  • 48. Koje vakcine treba da primi moje dete?

    Novorođenče u prvih mesec dana prima vakcinu protiv tuberkuloze i protiv hepatitisa B.

    Odojče, od drugog meseca do navršene prve godine, prima vakcinu protiv difterije, tetanusa, velikog kašlja, dečje paralize, hepatitisa B, hemofilusa influence i oboljenja izazvanih streptokokusom pneumonije.

    O vakcinaciji u narednim godinama života možete se informisati kod pedijatra i na veb-prezentaciji Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje.


    Poslednja izmena 04.03.2020.

  • 49. Želim da izvadim pasoš za dete, šta treba da uradim?

    Zahtevom se možete obratiti policijskoj upravi/stanici po mestu prebivališta deteta. Ako je detetovo prebivalište na teritoriji Beograda, može se zahtev za izdavanje pasoša podneti u bilo kojoj policijskoj stanici na teritoriji Beograda. Takođe, prilikom podošenja zahteva potrebno je samo poneti uplatnice kao dokaz o plaćenim taksama za izdavanje pasoša i uz potpisanu saglasnost, nikakva druga dokumenta ne treba prilagati.

    Ukoliko ste u inostranstvu, zahtev za izdavanje pasoša za Vaše dete možete podneti preko diplomatsko-konzularnog predstavništva naše zemlje u inostranstvu.

    Iznos naknada i ostale informacije pogledajte na veb-prezentaciji Ministarstva unutrašnjih poslova.

    Poslednja izmena 04.03.2020.

  • 50. Da li mi je potrebna saglasnost drugog roditelja ako putujem sa detetom u inostranstvo?

    Nije potrebna saglasnost drugog roditelja.

  • 51. Želim da usvojim dete, kome treba da se obratim i šta treba da uradim?

    Pisani zahtev za usvojenje deteta mogu podneti supružnici ili vanbračni partneri ili lice koje živi samo. Zahtev se podnosi centru za socijalni rad u mestu gde supružnici ili vanbračni partneri ili lice koje živi samo ima prebivalište.

    Centar za socijalni rad utvrđuje da li su podnosioci zahteva podobni za usvojenje na osnovu sledeće dokumentacije:

    1. izvod iz matične knjige rođenih;
    2. izvod iz matične knjige venčanih (ako su podnosioci zahteva u braku);
    3. uverenje o državljanstvu;
    4. lekarsko uverenje;
    5. uverenje da nisu potpuno ili delimično lišeni roditeljskog prava;
    6. uverenje da nisu potpuno ili delimično lišeni poslovne sposobnosti;
    7. uverenje da nisu osuđivani za krivična dela;
    8. uverenje da se ne vodi istraga;
    9. potvrda o zaposlenju i mesečnim prihodima;
    10. potvrda o imovinskom stanju;
    11. potvrda da nije određena mera zaštite od nasilja u porodici.

    Podnosioci zahteva prolaze u centru za socijalni rad i program pripreme i obuke za usvojenje. Stručnjaci centra za socijalni rad, na osnovu pribavljene dokumentacije, završene pripreme i obuke i razgovora sa podnosiocima zahteva daju konačnu procenu opšte podobnosti za usvojenje.

    Poslednja izmena 14.01.2020.


  • 52. Da li imam pravo na odsustvo ako usvojim dete i koliko to odsustvo može da traje?

    Ako usvojite dete ili vam je dete upućeno na prilagođavanje, a nije starije od 5 godina, imate pravo da odsustvujete sa rada. Dužina odsustva zavisi od starosti deteta. Ako je dete mlađe od tri meseca, možete odsustvovati 11 meseci neprekidno, a ako je dete starije od tri meseca, dužina odsustvovanja može biti osam meseci.

    Poslednja izmena 14.01.2020.

  • 53. Da li imam pravo na naknadu zarade ili druge naknade prilikom usvojenja?

    Ukoliko odsustvujete sa rada u periodu međusobnog prilagođavanja sa detetom ili nakon usvojenja deteta, imate pravo na naknadu zarade.

    Poslednja izmena 14.01.2020.

  • 54. Koji su uslovi za ostvarivanje prava na dečji dodatak?

    Pravo na dečji dodatak ostvaruje jedan od roditelja koji je državljanin Republike Srbije (RS) i ima prebivalište u RS ili strani državljanin koji ima status stalno nastanjenog stranca.

    Pravo se ostvaruje za prvo četvoro dece po redu rođenja u porodici, a izuzetno na osnovu posebnog rešenja Ministarstva za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja i za dete iz višestruke trudnoće koje je rođeno zajedno sa trećim, četvrtim detetom.

    Pravo se ostvaruje na osnovu materijalnih uslova porodice, pri čemu se procenjuju nepokretnosti, novčana i druga likvidna sredstva i prihodi ostvareni u tri meseca pre podnošenja zahteva.

    Deca za koju je ostvareno pravo na dodatak za pomoć i negu drugog lica i deca korisnika novčane socijalne pomoći koja redovno pohađaju školu pravo ostvaruju nezavisno od materijalnih uslova porodice.

    Poslednja izmena 04.03.2020.

  • 55. Koji je iznos dečjeg dodatka?

    Iznos dečjeg dodatka varira budući da se usklađuje 1. januara i 1. jula, počev od 2019. godine. Usklađivanje se vrši na osnovu podataka republičkog organa nadležnog za poslove statistike, sa kretanjem indeksa potrošačkih cena na teritoriji Republike Srbije u prethodnih šest meseci. Nominalni iznos dečjeg dodatka utvrđuje rešenjem ministar nadležan za socijalna pitanja.

    Poslednja izmena 14.01.2020.

  • 56. Kako i kada se podnosi zahtev za dečji dodatak?

    Zahtev za dečji dodatak podnosi se nadležnoj službi dečje zaštite prema mestu prebivališta.

    Poslednja izmena 14.01.2020.

  • 57. Koja je procedura za priznavanje očinstva?

    Ukoliko niste u braku, ali želite da Vaše ime bude navedeno kao ime oca u prijavi koja se obavlja preko eBebe, prijavu vršite zajedno sa majkom deteta u porodilištu, odnosno neophodno je i Vaše prisustvo prilikom prijave. U tom slučaju majka deteta istovremeno potpisuje izjavu o ocu deteta, a Vi ste u obavezi da odete u matičnu službu u opštini na kojoj je dete rođeno i potpišete zapisnik o priznavanju očinstva najkasnije u roku od 30 dana od dana rođenja deteta kako bi sve procedure koje su pokrenute u porodilištu mogle nesmetano da se realizuju. Prisustvo majke u matičnoj službi prilikom potpisivanja zapisnika o priznavanju očinstva nije potrebno ukoliko je u bolnici potpisala izjavu o ocu deteta. Sve dok kao otac deteta ne potpišete zapisnik o priznavanju očinstva u matičnoj službi, nijedna procedura pokrenuta u porodilištu u okviru usluge eBeba neće biti realizovana.

    Mimo usluge eBeba, ukoliko je dete rođeno vanbračno, a otac je poznat i želi da prizna očinstvo, izjavu o priznanju očinstva može dati pred matičarem, organom starateljstva, sudom ili javnim beležnikom. Takođe, otac može to učiniti u našem konzulatu ukoliko je naš državljanin. Sa izjavom o priznanju očinstva mora da se saglasi majka, kao i dete ako je navršilo 16 godina života i ako je sposobno za rasuđivanje. Ako je dete pod starateljstvom, saglasnost sa priznanjem očinstva daje staratelj deteta. Izjava o saglasnosti majke sa priznanjem očinstva neće se tražiti ako je majka u prijavi rođenja deteta navela da ocem deteta smatra muškarca koji je kasnije priznao očinstvo.

    Poslednja izmena 29.09.2020.

  • 58. Kome treba da se obratim kako bih zakazao termin venčanja?

    Zakazivanje termina venčanja obavlja se u nadležnoj službi opštinske odnosno gradske uprave i obično se zahteva lično prisustvo najmanje jednog od mladenaca. Za zakazivanje termina venčanja potrebno je predati dokumentaciju, koja obuhvata, u slučaju da su oba buduća supružnika državljani Republike Srbije:

    - važeće lične karte budućih supružnika

    - dokaz o uplaćenoj taksi

    - dokaz o plaćenoj usluzi za izlazak službenog lica na teren radi zaključenja braka ukoliko se venčanje obavlja van sedišta matičnog područja.

    Za lica koja su bila u braku potrebno je obezbediti i dokaz o prestanku braka, s tim što matičar vrši uvid u matične knjige i pribavlja taj dokaz po službenoj dužnosti.

    Ukoliko je jedan od budućih supružnika strani državljanin zahteva se i:

    - izvod iz matične knjige rođenih na međunarodnom obrascu ili propisno legalizovan i preveden od strane ovlašćenog sudskog tumača,

    - uverenje o slobodnom bračnom stanju legalizovano i prevedeno od strane ovlašćenog sudskog tumača

    - važeći pasoš stranog državljanina

    - kopija belog kartona (dobija se u policijskoj upravi).

    Dokumenta se predaju u originalu, i dokumenta koja nisu izdata na trajnom obrascu ne mogu biti starija od 6 meseci.

    Zapisnici za venčanje sačinjavaju se u nedelji kada je venčanje zakazano i tom prilikom je potrebno prisustvo mladenaca.

    Ukoliko je jedan od budućih supružnika strani državljanin koji ne govori srpski jezik, obavezno je prisustvo ovlašćenog sudskog tumača samo na dan venčanja.

    Napomena: informacija o proceduri i potrebnoj dokumentacija je data radi opšte orijentacije, potrebno je da se o bližim uslovima, visini takse i potrebnoj dokumentaciji detaljnije informišete u nadležnoj službi opštinske odnosno gradske uprave u kojoj zakazujete termin venčanja.

    Poslednja izmena 29.09.2020.

  • 59. Zaključila/o sam brak u inostranstvu, šta treba da uradim da bi taj brak bio upisan u matičnu knjigu venčanih u Republici Srbiji?

    Brak sklopljen u inostranstvu postaje priznat u Republici Srbiji, odnosno punovažan, kad se upiše u matičnu knjigu venčanih u našoj zemlji.

    Prijava za upis u matičnu knjigu venčanih braka sklopljenog u inostranstvu može se podneti nadležnom diplomatsko-konzularnom predstavništvu na čijem području je ta činjenica nastala, koje će tu prijavu radi upisa, po prijemu dostaviti nadležnom matičaru u Republici Srbiji. Takođe, prijava braka može se podneti i neposredno opštinskoj/gradskoj upravi u kojoj su supružnici imali poslednje zajedničko prebivalište. Ukoliko nisu imali poslednje zajedničko prebivalište, onda se prijava podnosi prema prebivalištu jednog od supružnika, a ako je poslednje prebivalište nepoznato, prijava se podnosi opštinskoj/gradskoj upravi po mestu rođenja.

    Da bi brak bio upisan u matičnu knjigu venčanih u Republici Srbiji, potrebno je da se uz prijavu braka priloži izvod iz matične knjige venčanih inostranog organa na višejezičnom obrascu ili na obrascu koji se koristi u državi gde je brak zaključen, ukoliko ta država nije potpisnica međunarodne konvencije.

    Savetujemo da se obratite našem diplomatsko-konzularnom predstavništvu u inostranstvu za obaveštenje da li je potrebna legalizacija (overavanje od inostranog organa) izvoda iz matične knjige venčanih koji nije izdat na višejezičnom obrascu, bez obzira da li se prijava braka vrši u diplomatsko - konzularnom predstavništvu, ili nadležnom matičaru u Republici Srbiji. U pogledu legalizacije javnih isprava više informacija možete naćiovde.

    Poslednja izmena 29.09.2020.

  • 60. Razveo/la sam se. Da li treba da o tome obavestim matičnu službu?

    Sud koji je doneo presudu o razvodu braka (po njenoj pravnosnažnosti) po službenoj dužnosti obaveštava nadležnog matičara da je brak razveden radi upisa ove promene u matičnu knjigu venčanih. Od jula 2019. godine, putem elektronskog izveštaja, koji matičari dobijaju od nadležnog suda, bez odlaganja podatak o razvodu upisuje se u Registar matičnih knjiga, kao i u papirni oblik matične knjige.

    Poslednja izmena 29.09.2020.

  • 61. Moj brak je razveden u inostranstvu, šta treba da uradim da bi se taj podatak upisao u matičnu knjigu venčanih u Republici Srbiji?

    U slučaju da je brak razveden u inostranstvu presudom inostranog sud, da bi se podatak o razvodu upisao u matičnu knjigu venčanih u Republici Srbiji potrebno je da se prethodno pred našim sudom sprovede postupak priznanja strane sudske odluke. Postupak za priznanje strane sudske odluke pokreće se pred sudom na čijem području treba sprovesti postupak priznanja.

    Poslednja izmena 29.09.2020.

  • 62. Kako da prijavim smrt srodnika?

    U slučaju smrti lica potrebno je ovu činjenicu prijaviti radi upisa u matičnu knjigu umrlih.

    Upis smrti u matičnu knjigu umrlih ne može se izvršiti bez potvrde o smrti.

    Ukoliko je lice umrlo u zdravstvenoj ustanovi potvrdu o smrti izdaje nadležna zdravstvena ustanova i po službenoj dužnosti je dostavlja matičaru, radi upisa u matičnu knjigu umrlih.

    Ukoliko je lice umrlo van zdravstvene ustanove potvrdu o smrti na zahtev lica koja su po zakonu dužna da prijave činjenicu smrti izdaje nadležni doktor medicine za stručno utvrđivanje vremena i uzroka smrti umrlih van zdravstvene ustanove (mrtvozornik).

    Činjenicu smrti dužni su da prijave članovi uže porodice s kojima je umrli živeo. Ako ovih lica nema ili nisu u mogućnosti da to učine, druga lica s kojima je umrli živeo ili drugi članovi porodice koji su saznali za smrt, odnosno lica u čijem je stanu smrt nastupila, a ako nema ni ovih lica, činjenicu smrti dužno je da prijavi lice koje je prvo saznalo za smrt.

    Nadležna zdravstvena ustanova, odnosno mrtvozornik potvrdu o smrti po pravilu dostavljaju po službenoj dužnosti matičaru matičnog područja opštine, odnosno grada, odnosno grada Beograda u čijem sastavu je naseljeno mesto gde je smrt nastupila, radi upisa smrti lica u matičnu knjigu umrlih.

    Poslednja izmena 29.09.2020.

Vrh strane

euprava.gov.rs

Portal eUprava Republike Srbije

Veb prezentacija je licencirana pod uslovima licence Creative Commons Autorstvo-Nekomercijalno-Bez prerade 3.0 Srbija. Veb projekat ite.gov.rs
  • Uslovi korišćenja
  • Podešavanja
  • Linkedin
  • Instagram
  • Facebook
  • Twitter
  • Play

Obaveštenje o kolačićima

Portal eUprava koristi "kolačiće" (eng. "cookies"). Neophodni kolačići omogućavaju da se sadržaj stranica prilagodi potrebama korisnika. Analitički kolačići se koriste za analizu korišćenja usluga u cilju unapređenja korisničkog iskustva.

Klikom na "Prihvatam" dajete saglasnost za korišćenje kolačića u svrhe navedene ispod. Podešavanja kolačića možete promeniti u bilo kom trenutku.

Više informacija