euprava.gov.rs

Informacije

Finansijska pomoć porodici sa decom obuhvata mere podrške roditeljima i deci u cilju poboljšanja uslova života i podsticanja rađanja.

Ovde ćete pronaći informacije o pravima na dečiji i roditeljski dodatak, naknadama za vreme porodiljskog odsustva, kao i drugim oblicima finansijske podrške porodicama sa decom. Dodatne informacije dostupne su na ovoj stranici.

  • Ko ima pravo na dečiji dodatak?

    1. Dečiji dodatak ostvaruje jedan od roditelja koji neposredno brine o detetu, koji je državljanin Republike Srbije i ima prebivalište u Republici Srbiji ili strani državljanin koji ima status stalno nastanjenog stranca u Republici Srbiji, kao i staratelj deteta za prvo, drugo, treće i četvrto dete po redu rođenja u porodici, od dana podnošenja zahteva.
    2. Pravo na dečiji dodatak podnosilac zahteva može ostvariti i za dete višeg redarođenja od četvrtog, ukoliko zbog smrti deteta ili starosne granice za neko od prvo četvoro dece po redu rođenja više ne može ostvariti pravo.
    3. Pravo na dečiji dodatak na osnovu posebnog rešenja ministarstva nadležnog za finansijsku podršku porodici sa decom može ostvariti majka koja ima troje dece a u sledećem porođaju rodi dvoje ili više dece, i to za svako rođeno dete u tom porođaju.
    4. Pravo na dečiji dodatak ima i staratelj deteta. Staratelj deteta može ostvariti pravo na dečiji dodatak za najviše četvoro sopstvene dece u porodici i za svako dete bez roditeljskog staranja o kome neposredno brine.
    5. Dečiji dodatak pripada detetu ako ima svojstvo učenika osnovne škole, odnosno svojstvo redovnog učenika srednje škole do završetka srednjoškolskog obrazovanja, a najduže do navršenih 20 godina života.
    6. Dečiji dodatak pripada i detetu koje iz opravdanih razloga ne započne školovanje u osnovnoj ili srednjoj školi, odnosno koje započne školovanje kasnije ili prekine školovanje u svojstvu redovnog učenika u srednjoj školi, i to za sve vreme trajanja sprečenosti, do završetka srednjoškolskog obrazovanja, a najduže do 21 godine života.
    7. Dečiji dodatak se ostvaruje za dete sa smetnjama u razvoju i dete sa invaliditetom za koje je doneto mišljenje inter-resorne komisije, koja je obrazovana u skladu sa propisima iz oblasti prosvete, sve dok je obuhvaćeno vaspitno obrazovnim programom i programom osposobljavanja za rad, a za dete nad kojim je produženo roditeljsko pravo najduže do 26 godina.

    Dečiji dodatak – više informacija o ovom administrativnom postupku možete pronaćiovde


    Koji je uslov za ostvarivanje prava na dečiji dodatak?

    Pravo na dečiji dodatak ostvaruje se ako ukupan mesečni prihod, umanjen za poreze i doprinose, po članu porodice (ostvaren u tri meseca koji prethode mesecu u kome je podnet zahtev) ne prelazi utvrđeni cenzus.


    Koji je iznos dečijeg dodatka?

    Cenzusi za ostvarivanje prava na dečiji dodatak usklađuju se 1. januara i 1. jula, počev od 2019. godine, na osnovu podataka republičkog organa nadležnog za poslove statistike, a njihove nominalne iznose utvrđuje rešenjem ministar nadležan za socijalna pitanja.

    Više informacija: Dečiji dodatak od 1. januara 2025. godine za dete za koje je ostvareno pravo iznosi 4.299,63 dinara. Dečiji dodatak za dete za koje je ostvareno pravo, za jednoroditeljske porodice i staratelje, uvećan za 30% iznosi 5.589,50 dinara. Dečiji dodatak za dete za koje je ostvareno pravo, za roditelje deteta sa smetnjama u razvoju i deteta sa invaliditetom, za koje postoji mišljenje inter-resorne komisije koja je obrazovana u skladu sa propisima iz oblasti prosvete, i za dete koje ostvaruje dodatak za pomoć i negu drugog lica, a koje ne koristi usluge smeštaja, uvećan za 50% iznosi 6.449,45 dinara. Dečiji dodatak za dete koje ispunjava uslove za uvećanje po više osnova, a najviše do 80%, iznosi 7.739,33 dinara.


    Kome se podnosi zahtev za dečiji dodatak?

    Zahtev, koji se može preuzeti u gradskoj - opštinskoj upravi, službi dečije zaštite u mestu prebivališta, podnosi se istom organu lično ili putem pošte. Uz zahtev je potrebno dostavi sledeću dokumentaciju:

    • fotokopiju lične karte ili očitanu ličnu kartu,
    • uverenje o statusu stalno nastanjenog stranca za podnosioca zahteva koji je strani državljanin,
    • potvrdu o neto prihodima isplaćenim u tri meseca koja prethode mesecu podnošenja zahteva, za svakog člana zajedničkog domaćinstva koji ostvaruje prihode, ukoliko dokaz o prihodima nije moguće pribaviti po službenoj dužnosti,
    • potvrde o pohađanju programa pripreme deteta pred polazak u osnovnu školu u okviru predškolskog obrazovanja i vaspitanja na teritoriji Republike Srbije,
    • potvrde o redovnom pohađanju nastave za decu školskog uzrasta (osnovna i srednja škola),
    • dokaz o vlasništvu i kvadraturi stambenog prostora, ukoliko o tome nema podataka u službenim evidencijama nadležnih organa (fotokopija poreskog rešenja, ugovora o kupovini nepokretnosti, ugovora o korišćenju nepokretnosti, izvoda iz zemljišnih knjiga - vlasnički list, ugovora o zakupu stana, ugovora o poklonu, rešenja o nasleđivanju...),
    • potvrdu nadležne zdravstvene ustanove o razlozima za neredovno školovanje (podnosi se samo u slučaju dokazivanja navedenog statusa),
    • mišljenje inter-resorne komisije, koja je obrazovana u skladu sa propisima iz oblasti prosvete, (podnosi se samo u slučaju dokazivanja navedenog statusa),
    • akt o produženju roditeljskog prava, (podnosi se samo u slučaju dokazivanja navedenog statusa),
    • dokaz na osnovu koga se ostvaruje status samohranog roditelja (odluka nadležnog organa o vršenju roditeljskog prava/ potvrda kazneno-popravne ustanove o izdržavanju kazne zatvora duže od 6 meseci...) (podnosi se samo u slučaju dokazivanja navedenog statusa),
    • potvrdu/rešenje o starateljstvu (podnosi se samo u slučaju dokazivanja navedenog statusa),
    • potvrdu/rešenje o korišćenju prava na novčanu socijalnu pomoć (podnosi se samo u slučaju dokazivanja navedenog statusa),
    • potvrdu-rešenje o korišćenju prava na dodatak za pomoć i negu drugog lica(podnosi se samo u slučaju dokazivanja navedenog statusa).

    Na osnovu dobijene saglasnosti od podnosioca zahteva, da organ za potrebe postupka može pribaviti i obraditi lične podatke o činjenicama o kojima se vodi službena evidencija, a koji su neophodni u postupku odlučivanja, zaposleni po službenoj dužnosti pribavljaju:

    • podatke iz matične knjige rođenih za svu decu u porodici,
    • podatak da je podnosilac zahteva državljanin Republike Srbije,
    • podatke o prebivalištu svih članova zajedničkog domaćinstva,
    • podatak o posedovanju odnosno ne posedovanju nepokretnosti, kao i odgovarajućeg stambenog prostora,
    • podatak o nezaposlenosti podnosioca zahteva i odraslih članova zajedničkog domaćinstva;
    • podatke o katastarskim prihodima u prethodnoj godini za sve članove zajedničkog domaćinstva,
    • podatak da li se podnosilac zahteva ili drugi član zajedničkog domaćinstva vodi kao poreski obveznik u mestu rođenja i mestu stanovanja,
    • podatak iz matične knjige umrlih za preminule članove domaćinstva,
    • podatak da nije ostvareno pravo na penziju.


    Koliko traje pravo na dečiji dodatak?

    Pravo na dečji dodatak priznaje se u trajanju od jedne godine od dana podnetog zahteva. Zahtev za obnavljanje prava podnosi se najranije 30 dana pre isteka važnosti rešenja.

    Pravo na dečiji dodatak bez ponovnog dostavljanja dokaza o materijalnom stanju porodice ostvaruje korisnik novčane socijalne pomoći čija deca redovno pohađaju školu, a nezavisno od materijalnih uslova porodice korisnik čije dete ostvaruje dodatak za pomoć i negu drugog lica.


  • Ko ima pravo na roditeljski dodatak?

    Roditeljski dodatak ostvaruje:

    • Majka za prvo, drugo, treće i četvrto dete, pod uslovom da je državljanin Republike Srbije i da ima prebivalište u Republici Srbiji.
    • Majka koja je strani državljanin, ukoliko ima status stalno nastanjenog stranca, pod uslovom da je dete rođeno na teritoriji Republike Srbije.
    • Pravo na roditeljski dodatak na osnovu posebnog rešenja ministarstva nadležnog za finansijsku podršku porodici sa decom može ostvariti majka koja ima troje dece a u sledećem porođaju rodi dvoje ili više dece i za svako rođeno dete u tom porođaju.
    • Otac deteta, ukoliko je majka deteta strani državljanin, nije živa, napustila je dete, lišena je roditeljskog prava, ili je iz objektivnih razloga sprečena da neposredno brine o detetu.

    Više informacija: Pravo na roditeljski dodatak može ostvariti majka i za peto dete po redu rođenja ukoliko je neko od dece, prethodnog reda rođenja, koje je živorođeno umrlo neposredno po rođenju i za njega nije ostvareno pravo na roditeljski dodatak, a na osnovu posebnog rešenja ministarstva nadležnog za finansijsku podršku porodici sa decom.

    Roditeljski dodatak se ne može ostvariti:

    • ako roditelji u momentu podnošenja zahteva žive i rade u inostranstvu,
    • ako novorođeno dete majke za koje se podnosi zahtev i njena deca prethodnog reda rođenja, nisu vakcinisana u skladu sa propisima u oblasti zdravstvene zaštite Republike Srbije,
    • ako deca dospelog uzrasta ne pohađaju obavezni predškolski program pred polazak u školu i osnovnu školu u okviru sistema predškolskog obrazovanja i vaspitanja i sistema osnovnoškolskog obrazovanja Republike Srbije.

    Roditeljski dodatak majke- više informacija o ovom postupku možete pronaćiovde

    Roditeljski dodatak majke koja je strani državljanin - više informacija o ovom postupku možete pronaćiovde

    Roditeljski dodatak oca- više informacija o ovom postupku možete pronaćiovde

    Roditeljski dodatak oca koji je strani državljanin- više informacija o ovom postupku možete pronaćiovde


    Kada i kome se podnosi zahtev za roditeljski dodatak?

    Zahtev za ostvarivanje prava na roditeljski dodatak podnosi majka, odnosno otac deteta odmah nakon rođenja u zdravstvenoj ustanovi u kojoj je dete rođeno, ili direktno nadležnom organu najkasnije do navršenih godinu dana života deteta.


    Šta se podnosi uz zahtev za ostvarivanje prava na roditeljski dodatak?

    Ukoliko je majka, koja je državljanin Republike Srbije, podnosilac zahteva, ona zahtev može podneti i u porodilištu preko usluge „Bebo, dobro došla na svet“ ili nadležnoj jedinici lokalne samouprave prema prebivalištu majke.

    U oba slučaja se sva potrebna dokumentacija pribavlja po službenoj dužnosti. Izuzetno, ukoliko je dete smešteno u ustanovu zbog kontinuirane zdravstvene zaštite i nege, podnosilac zahteva radi ostvarivanja prava mora da dostavi mišljenje Ministarstva za brigu o porodici i demografiji o opravdanosti smeštaja deteta u određenu ustanovu. Ukoliko je majka razvedena ili je došlo do prekida vanbračne zajednice, potrebno je da podnosilac zahteva dostavi dokaz o poveravanju deteta na staranje i vaspitanje.

    Više informacija:

    Kada je podnosilac zahteva majka koja je strani državljanin, uz uredno popunjen zahtev prilaže:

    • uverenje o državljanstvu,
    • dokaz o statusu stalno nastanjenog stranca ili prijavu boravišta na teritoriji Republike Srbije (fotokopija isprave kojom se dokazuje status stalno nastanjenog stranca, odnosno fotokopija pasoša),
    • dokaz o postojanju bračne, odnosno vanbračne zajednice sa ocem deteta,
    • uverenje nadležne službe iz zemlje čiji je državljanin da njena deca prethodnog reda rođenja nisu smeštena u ustanovu socijalne zaštite, hraniteljsku, starateljsku porodicu ili data na usvojenje, i da nije lišena roditeljskog prava u odnosu na decu prethodnog reda rođenja,
    • dokaz da u zemlji čiji je državljanin, nije ostvarila isto ili slično pravo za dete za koje je podnet zahtev za roditeljski dodatak.

    Dokazi iz zemlje čiji je majka državljanin moraju biti u skladu sa pravilima utvrđenim za priznanje stranih javnih isprava – prevedeni i overeni od strane sudskog tumača odnosno overeni Haškim Apostilom („APOSTILLE“).


    Kada je podnosilac zahteva za roditeljski dodatak otac čija je supruga strani državljanin a nema status stalno nastanjenog stranca, uz uredno popunjen zahtev prilaže dokaze o ispunjenosti uslova na strani majke deteta:

    • uverenje o državljanstvu majke,
    • dokaz o statusu stalno nastanjenog stranca ili prijavu boravišta na teritoriji Republike Srbije (fotokopija isprave kojom se dokazuje status stalno nastanjenog stranca, odnosno fotokopija pasoša),
    • dokaz o postojanju bračne, odnosno vanbračne zajednice sa ocem deteta,
    • uverenje nadležnog organa starateljstva da majka neposredno brine o detetu za koje je podnet zahtev,
    • uverenje nadležne službe iz zemlje čiji je državljanin da njena deca prethodnog reda rođenja nisu smeštena u ustanovu socijalne zaštite, hraniteljsku, starateljsku porodicu ili data na usvojenje, i da nije lišena roditeljskog prava u odnosu na decu prethodnog reda rođenja,
    • dokaz da u zemlji čiji je državljanin, majka nije ostvarila isto ili slično pravo za dete za koje je podnet zahtev za roditeljski dodatak.

    Dokazi iz zemlje čiji je majka državljanin moraju biti u skladu sa pravilima utvrđenim za priznanje stranih javnih isprava – prevedeni i overeni od strane sudskog tumača odnosno overeni Haškim Apostilom („APOSTILLE“)


    Kada je podnosilac zahteva otac , u slučajevima kada majka nije živa, kada je majka napustila dete, kada je majka lišena roditeljskog prava ili je iz objektivnih razloga sprečena da brine o detetu, uz uredno popunjen zahtev prilaže:

    • izvod iz matične knjige umrlih za majku original,
    • uverenje organa starateljstva o činjenici da je majka napustila dete,
    • odluka nadležnog suda da je majka lišena roditeljskog prava,
    • izveštaj komisije nadležnog organa o težoj bolesti majke,
    • rešenje kojim je majka lišena poslovne sposobnosti,
    • potvrda nadležne ustanove o početku i trajanju izdržavanja kazne zatvora za majku,
    • dokaz da je majka strani državljanin,
    • dokaz o postojanju bračne odnosno vanbračne zajednice sa ocem deteta,
    • uverenje organa starateljstva da neposredno brine o detetu za koje je podnet zahtev,
    • uverenje nadležne službe zemlje čiji je državljanin, da njena deca prethodnog rođenja nisu smeštena u ustanovu socijalne zaštite, hraniteljsku, odnosno starateljsku porodicu, data na usvojenje, da nije lišena roditeljskog prava u odnosu na decu prethodnog reda rođenja,
    • mišljenje Ministarstva za brigu o porodici i demografiji o opravdanosti smeštaja deteta u određenu ustanovu,
    • dokaz o poveravanju deteta na staranje i vaspitanje.


    Koliko iznosi roditeljski dodatak?

    • Roditeljski dodatak za prvo dete rođeno od 1. januara 2024. godine i kasnije utvrđuje se u visini od 500.000,00 dinara i isplaćuje se jednokratno.
    • Roditeljski dodatak za drugo dete rođeno od 1. januara 2024. godine i kasnije utvrđuje se u visini od 600.00,00 dinara i isplaćuje se u 24 jednake mesečne rate po 25.000,00 dinara.
    • Roditeljski dodatak za treće dete rođeno od 1. januara 2024. godine i kasnije utvrđuje se u visini od 2.280.000,00 dinara i isplaćuje se u 120 jednakih mesečnih rata po 19.000,00 dinara.
    • Roditeljski dodatak za četvrto dete rođeno od 1. januara 2024. godine i kasnije utvrđuje se u visini od 3.180.000,00 dinara i isplaćuje se u 120 jednakih mesečnih rata po 26.500,00 dinara.


  • Naknada zarade za vreme porodiljskog odsustva i odsustva sa rada radi nege deteta - više informacija o ovom postupku možete pronaćiovde

    Naknada zarade za vreme odsustva sa rada radi posebne nege deteta- više informacija o ovom postupku možete pronaćiovde


    Ko može podneti zahtev za ostvarivanje prava na naknade?

    Naknadu zarade, odnosno naknadu plate za vreme porodiljskog odsustva, odsustva sa rada radi nege deteta i odsustva sa rada radi posebne nege deteta ostvaruju zaposleni kod pravnih i fizičkih lica.

    Naknadu zarade, odnosno naknadu plate ostvaruje i otac, jedan od usvojitelja, hranitelj, odnosno staratelj deteta, kada u skladu sa propisima o radu koristi porodiljsko odsustvo, odsustvo sa rada radi nege deteta i odsustvo sa rada radi posebne nege deteta.

    Naknadu zarade odnosno naknadu plate za vreme odsustva sa rada radi posebne nege deteta kao i ostale naknade po osnovu posebne nege deteta može ostvariti jedan od roditelja deteta mlađeg od 5 godina kome je zbog teškog stepena psihofizičke ometenosti neophodna posebna nega, osim za slučajeve predviđene propisima o zdravstvenom osiguranju.


    Da li pravona naknadu može da ostvari lice koje je zasnovalo radni odnos nakon rođenja deteta?

    Da, zaposleni koji je zasnovao radni odnos nakon rođenja deteta, može ostvariti pravo na naknadu zarade, odnosno naknadu plate tokom odsustva čija se dužina trajanja računa od dana rođenja deteta.


    Kome se podnosi zahtev i šta se sve prilaže uz zahtev?

    Zahtev za ostvarivanje prava na naknadu zarade za vreme porodiljskog odsustva i odsustva sa rada radi nege deteta podnosi fizičko lice (majka) nadležnoj jedinici lokalne samouprave prema mestu prebivališta majke.

    Uz zahtev prilaže:

    • rešenje poslodavca o korišćenju porodiljskog odsustva i odsustva sa rada radi nege deteta,
    • izveštaj o privremenoj sprečenosti za rad (majke) u vreme porodiljskog odsustva i odsustva sa rada radi nege deteta,
    • izveštaj o početku prve privremene sprečenosti za rad (majke) radi korišćenja odsustva zbog komplikacija u vezi sa održavanjem trudnoće – doznaka (ukoliko je korišćeno ovo pravo),
    • fotokopiju kartice tekućeg računa.

    Podnosilac zahteva za naknadu zarade odnosno naknadu plate za vreme odsustva sa rada radi posebne nege deteta uz zahtev prilaže:

    • rešenje poslodavca o korišćenju odsustva sa rada ili rada sa polovinom punog radnog vremena radi korišćenja odsustva sa rada radi posebne nege deteta,
    • fotokopiju kartice tekućeg računa i
    • mišljenje nadležne komisije Republičkog fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje o potrebi da podnosilac zahteva zbog zdravstvenog stanja deteta odsustvuje sa rada radi posebne nege deteta, odnosno da radi sa polovinom punog radnog vremena.


    Kako se računa iznos naknade - koji period se uzima u obračun naknade?

    • Osnovica naknade zarade, odnosno naknade plate za vreme porodiljskog odsustva i odsustva sa rada radi nege deteta, za lica zaposlena kod poslodavca, utvrđuje se na osnovu zbira mesečnih osnovica na koje su plaćeni doprinosi na primanja koja imaju karakter zarade, za poslednjih 18 meseci koji prethode prvom mesecu otpočinjanja odsustva zbog komplikacija u vezi sa održavanjem trudnoće, ili porodiljskog odsustva, ukoliko nije korišćeno odsustvo zbog komplikacija u vezi sa održavanjem trudnoće.
    • Osnovica naknade zarade, odnosno naknade plate, zaposlenog koji je zasnovao radni odnos nakon rođenja deteta, utvrđuje se na osnovu zbira mesečnih osnovica na koji su plaćeni doprinosi na primanja koja imaju karakter zarade, za poslednjih 18 meseci koji prethode mesecu otpočinjanja odsustva po zasnivanju radnog odnosa.
    • Osnovica naknade zarade, odnosno naknade plate za vreme odsustva sa rada radi posebne nege deteta, utvrđuje se na osnovu zbira mesečnih osnovica na koji su plaćeni doprinosi na primanja koja imaju karakter zarade, za poslednjih 18 meseci koji prethode mesecu otpočinjanja odsustva.


  • Ostale naknade po osnovu rođenja i nege deteta- više informacija o ovom postupku možete pronaći ovde.

    Ostale naknade po osnovu posebne nege deteta- više informacija o ovom postupku možete pronaći ovde.


    Ko ima pravo na ostale naknade po osnovu rođenja, nege deteta i posebne nege deteta?

    Pravo na ostale naknade po osnovu rođenja, nege deteta i posebne nege deteta ima majka koja je u periodu od 18 meseci pre rođenja deteta ostvarivala prihode:

    1. a u momentu rođenja deteta je nezaposlena i nije ostvarila pravo na novčanu naknadu po osnovu nezaposlenosti,
    2. po osnovu samostalnog obavljanja delatnosti,
    3. kao nosilac porodičnog poljoprivrednog gazdinstva koje ima status lica koje samostalno obavlja delatnost prema zakonu kojim se uređuje porez na dohodak građana,
    4. po osnovu ugovora o obavljanju privremenih i povremenih poslova,
    5. po osnovu ugovora o delu,
    6. po osnovu autorskog ugovora,
    7. po osnovu ugovora o pravima i obavezama direktora van radnog odnosa.

    Ostale naknade po osnovu rođenja i nege deteta i posebne nege deteta može ostvariti i majka koja je u periodu od 24 meseca pre rođenja deteta bila poljoprivredni osiguranik. Pravo na ostale naknade može ostvariti i žena koja je usvojitelj, hranitelj ili staratelj deteta.

    Pravo na ostale naknade može istovremeno ostvariti i majka (usvojitelj, hranitelj ili staratelj) koja je po osnovu radnog odnosa ostvarila pravo na naknadu zarade za vreme porodiljskog odsustva, odsustva sa rada radi nege deteta i odsustva sa rada radi posebne nege deteta, a koja je u periodu od 18 meseci pre rođenja deteta ostvarivala napred navedene prihode (tačka 1. do 7.), podnošenjem posebnog zahteva.


    Da li postoji rok za podnošenje zahteva za ostvarivanje prava na ostale naknade?

    Zahtev za ostvarivanje prava na ostale naknade po osnovu rođenja i nege deteta i posebne nege deteta može se podneti do isteka zakonom utvrđene dužine trajanja prava koje se ostvaruje.


    Kako se računa iznos naknade - koji period se uzima u obračun naknade?

    Osnovica za ostale naknade po osnovu rođenja i nege deteta utvrđuje se srazmerno zbiru mesečnih osnovica na koji su plaćeni doprinosi, osim osnovice doprinosa za prihode koji imaju karakter zarade, za poslednjih 18 meseci koji prethode prvom mesecu otpočinjanja odsustva zbog komplikacija u vezi sa održavanjem trudnoće, ili porodiljskog odsustva, ukoliko nije korišćeno odsustvo zbog komplikacija u vezi sa održavanjem trudnoće, odnosno prethode danu rođenja deteta.

    Osnovica za ostale naknade po osnovu posebne nege deteta utvrđuje se srazmerno zbiru mesečnih osnovica na koji su plaćeni doprinosi, osim osnovice doprinosa za prihode koji imaju karakter zarade, za poslednjih 18 meseci koji prethode mesecu korišćenja prava.


    Šta se prilaže uz zahtev?

    Podnosilac zahteva za ostale naknade po osnovu rođenja i nege deteta uz zahtev prilaže:

    • izveštaj o početku prve privremene sprečenosti za rad (majke) radi korišćenja odsustva zbog komplikacija u vezi sa održavanjem trudnoće – doznaka (ukoliko je korišćeno ovo pravo–lica koja samostalno obavljaju delatnost),
    • rešenje poslodavca o korišćenju odsustva sa rada (ukoliko je podnosilac zahteva u radnom odnosu) i
    • fotokopiju kartice tekućeg računa.

    Podnosilac zahteva za naknadu zarade odnosno naknadu plate za vreme odsustva sa rada radi posebne nege deteta uz zahtev prilaže:

    • rešenje poslodavca o korišćenju odsustva sa rada ili rada sa polovinom punog radnog vremena radi korišćenja odsustva sa rada radi posebne nege deteta i
    • fotokopiju kartice tekućeg računa.

  • Jednokratna pomoć za rođenje drugog i trećeg deteta- više informacija o ovom postupku možete pronaći ovde .


    Ko može podneti zahtev za ostvarivanje prava na jednokratnu pomoć?

    Zahtev može podneti majka koja želi da ostvari pravo na jednokratnu pomoć za rođenje drugog i trećeg deteta, u roku od godinu dana od dana rođenja deteta. Zahtev za ostvarivanje ovog prava podnosi se istovremeno sa zahtevom za roditeljski dodatak za drugo, odnosno treće dete.

    Zahtev može podneti i otac deteta ukoliko je majka deteta strani državljanin, nije živa, napustila je dete, lišena je roditeljskog prava, ili je iz objektivnih razloga sprečena da neposredno brine o detetu.


    Kome se podnosi zahtev?

    Zahtev se podnosi lično ili poštom na adresu organa socijalne zaštite nadležne jedinice lokalne samouprave.

    Zahtev za ostvarivanje prava na jednokratnu pomoć, podnosi se istovremeno sa zahtevom za roditeljski dodatak za drugo, odnosno za treće dete.

    Uz zahtev se dodatno prilažu sledeća dokumenta u slučaju dokazivanja statusa:

    • mišljenje Ministarstva za brigu o porodici i demografiju o opravdanosti smeštaja deteta u određenu ustanovu, ukoliko je dete povereno na kontinuiranu zdravstvenu zaštitu i negu,
    • dokaz o poverenosti deteta na staranje i vaspitanje ukoliko je brak razveden odnosno ukoliko je vanbračna zajednica prestala.


    Na koji račun se vrši isplata?

    Korisnik prava, sa primerkom rešenja i ličnom kartom, podiže novac sa namenskog tekućeg računa koji se otvara po službenoj dužnosti kod Banke Poštanska štedionica. Korisnicima koji već imaju račun kod Poštanske štedionice uplata će se izvršiti na taj račun.


  • Naknada troškova boravka u predškolskoj ustanovi dece sa smetnjama u razvoju i dece sa invaliditetom- više informacija o ovom administrativnom postupku možete pronaćiovde .


    Ko može podneti zahtev?

    Zahtev za priznavanje prava na naknadu ovih troškova može podneti roditelj, ustanova socijalne zaštite, hranitelj, odnosno staratelj deteta. Ovo pravo se ne može ostvariti ukoliko je za to dete ostvareno pravo na naknadu zarade za vreme odsustva sa rada radi posebne nege deteta.


    Koliko traje pravo na naknadu troškova boravka?

    Pravo na naknadu troškova boravka u predškolskoj ustanovi priznaje se od dana podnetog zahteva do isteka tekuće radne godine.


    Kome se podnosi zahtev i šta se sve prilaže uz zahtev?

    Zahtev se ponosi se lično ili poštom na adresu organa socijalne zaštite nadležne jedinice lokalne samouprave.

    Uz zahtev se prilaže:

    • rešenje ustanove socijalne zaštite o smeštaju deteta u ustanovu, odnosno rešenje nadležnog organa starateljstva o smeštaju deteta u starateljsku odnosno hraniteljsku porodicu,
    • mišljenje inter-resorne komisije koja je obrazovana u skladu sa propisima iz oblasti prosvete o smetnjama deteta u razvoju i deteta sa invaliditetom,
    • potvrda koja se odnosi na ne ostvarivanje prava na naknadu zarade za vreme odsustva sa rada radi posebne nege deteta,
    • potvrda predškolske ustanove koja ima rešenje ministarstva nadležnog za poslove prosvete o verifikaciji i upisu deteta,
    • potvrda o visini učešća korisnika u ceni usluge koja se propisuje odlukom jedinice lokalne samouprave.


  • Naknada troškova boravka u predškolskoj ustanovi dece bez roditeljskog staranja - više informacija o ovom postupku možete pronaćiovde .


    Ko ima pravo na naknadu?

    Ovo pravo mogu ostvariti deca koja su smeštena u ustanovama socijalne zaštite. Deca bez roditeljskog staranja koja su u starateljskim porodicama mogu ostvariti pravo pod uslovom da je za njih ostvareno pravo na dečiji dodatak. Deca bez roditeljskog staranja koja su u hraniteljskim porodicama mogu ostvariti ovo pravo pod uslovom da ispunjavaju uslove propisane za dečiji dodatak.


    Ko može podneti zahtev?

    Zahtev za priznavanje prava na naknadu troškova boravka u predškolskoj ustanovi za decu bez roditeljskog staranja može podneti ustanova socijalne zaštite, hranitelj, odnosno staratelj organu uprave.


    Kome se podnosi zahtev i šta se sve prilaže uz zahtev?

    Zahtev se podnosi lično ili poštom na adresu nadležne jedinice lokalne samouprave.

    Uz zahtev se prilaže:

    • rešenje ustanove socijalne zaštite o smeštaju deteta u ustanovu, odnosno rešenje nadležnog organa starateljstva o smeštaju deteta u starateljsku odnosno hraniteljsku porodicu,
    • potvrda o ispunjenosti uslova za priznavanje prava na dečiji dodatak za dete smešteno u hraniteljsku porodicu, samo za decu koja su smeštena u hraniteljsku porodicu,
    • potvrda predškolske ustanove koja ima rešenje ministarstva nadležnog za poslove prosvete o verifikaciji i upisu deteta,
    • potvrda o visini učešća korisnika u ceni usluge koja se propisuje odlukom jedinice lokalne samouprave.

  • Naknada troškova boravka u predškolskoj ustanovi dece korisnika novčane socijalne pomoći - više informacija o ovom postupku možete pronaćiovde .


    Ko može podneti zahtev?

    Zahtev za priznavanje ovog prava može podneti roditelj, hranitelj, odnosno staratelj organu lokalne samouprave. Pravo na naknadu troškova boravka u predškolskoj ustanovi priznaje se od dana ostvarenog prava na novčanu socijalnu pomoć do isteka tekuće radne godine.


    Kome se podnosi zahtev i šta se sve prilaže uz zahtev?

    Zahtev se ponosi se lično ili poštom na adresu organa socijalne zaštite nadležne jedinice lokalne samouprave.

    Uz zahtev se prilaže:

    • potvrda koja se odnosi na ostvarivanje prava novčane socijalne pomoći porodice,
    • rešenje nadležnog organa starateljstva o smeštaju deteta u starateljsku, odnosno hraniteljsku porodicu, samo za decu koja su smeštena u starateljsku, odnosno hraniteljsku porodicu,
    • potvrda predškolske ustanove koja ima rešenje ministarstva nadležnog za poslove prosvete o verifikaciji i upisu deteta,
    • potvrda o visini učešća korisnika u ceni usluge koja se propisuje odlukom jedinice lokalne samouprave.

Saglasan sam
Vrh strane

Obaveštenje o kolačićima

Portal eUprava koristi "kolačiće" (eng. "cookies"). Neophodni kolačići omogućavaju da se sadržaj stranica prilagodi potrebama korisnika. Analitički kolačići se koriste za analizu korišćenja usluga u cilju unapređenja korisničkog iskustva.

Klikom na "Prihvatam" dajete saglasnost za korišćenje kolačića u svrhe navedene ispod. Podešavanja kolačića možete promeniti u bilo kom trenutku.